Bosna i Hercegovina država sa suženom slobodom izražavanja

Organizacija Index on Censorship mjerila je slobodu izražavanja u tri oblasti – akademske, digitalne i medijske slobode.

Foto: Index on Censorship

Bosna i Hercegovina je prema ocjeni Indeksa cenzure (Index on Censorship) država u kojoj je sloboda izražavanja ocjenjena kao sužena. Istu ocjenu dobile su i kategorije akademske i medijske slobode dok se digitalne slobode ocjenjuju djelimično suženim. Slično je ocjenjena i susjedna Srbija u kojoj su medijske slobode dobile i nižu ocjenu kao djelimično restriktivne. I Sjeverna Makedonija je država sa suženom, dok se za Crnu Goru i Kosovo ocjenjuje kao države sa djelimično suženom slobodom izražavanja.

Podaci za 2021. godinu dobijeni su kroz pilot projekat nazvan Index Index, koji koristi inovativne tehnike mašinskog učenja za mapiranje slobodnog izražavanja širom svijeta kako bi se dobio jasniji pogled od zemlje do zemlje o stanju slobodnog izražavanja u akademskim, digitalnim i medijskim slobodama. Index on Censorship je radeći sa stručnjacima za mašinsko učenje i novinarstvo sa Univerziteta John Moores u Liverpulu pokrenuo ovaj pilot projekat kako bi svima omogućio da vide gdje je u svijetu slobodno izražavanje adekvatno zaštićeno ili najviše ugroženo.

Indeks slobode izražavanja mjeren je u tri oblasti – akademske, digitalne i medijske slobode, a zemlje su podijeljene u 10 grupa. Bosna i Hercegovina, Srbija i Sjeverna Makedonija su u šestoj grupi, Albanija u petoj grupi zemalja sa znatno suženom slobodom izražavanja, a Kosovo i Crna Gora u četvrtoj, sa djelimično suženom slobodom izražavanja.U četvrtoj grupi su i Mađarska, Hrvatska, Slovenija i Bugarska.

Kao potupno otvorene ocijenjene su Australija, Austrija, Belgija, Kostarika, Danska, Estonija, Finska, Nemačka, Irska, Litvanija, Letonija, Holandija, Novi Zeland, Norveška, Portugal, Švedska i Švajcarska.

Najlošije ocenjene su, između ostalih, Bahrein, Belorusija, Mjanmar, Kina, Kuba, Severna Koreja, Saudijska Arabija, Sirija, Ujedinjeni Arapski Emirati.

Rusija je svrstana u devetu grupu zemalja u kojima je sloboda izražavanja teško ograničena, Ukrajina u sedmu sa djelimično ograničenom slobodom izražavanja, a Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija su kao djelimično otvorene zemlje svrstane u treću grupu.

Kako se navodi na web stranici Index on Censorship, koristeći na najbolji način dostupne podatke koji pokrivaju period do kraja 2021. godine, inovativne tehnike modeliranja i stručnost Univerziteta John Moores iz Liverpoola, pilot projekat ažurira podatke iz niza pouzdanih izvora kako bi rangirao zemlje od otvorenih do zatvorenih prema 178 varijabli koje se odnose na slobodno izražavanje.

“Širom akademske, digitalne i medijske slobode, Index je modelirao podatke prikupljene iz brojnih provjerenih izvora, uključujući Svjetski indeks slobode štampe (sastavljen od strane Reporters Without Borders), istraživački projekat Variety of Democracy (V-Dem), Komitet za zaštitu novinara, UNESCO-ove opservatorije ubijenih novinara, Globalnog indeksa kibernetičke sigurnosti i Netblocks alata za cijenu isključivanja (COST). Iz ovih skupova podataka identifikovano je 178 relevantnih varijabli koje su uključene u Index”, objašnjavaju iz Index on Censorship.

Svaka zemlja za koju su bili dostupni podaci grupirana je na osnovu njihovog položaja u odnosu na sve varijable, a zatim je sortirana od otvorenog do zatvorenog.

“Prije nego što budemo mogli zaštititi slobodu izražavanja svuda, moramo biti u mogućnosti pratiti sve prijetnje i identificirati ko stoji iza njih. Da bismo to uradili, potrebni su nam podaci za svaku mjeru i za svaku zemlju, a koji se mogu provjeriti i podijeliti s partnerima i kreatorima politika. Kako Index Index raste i razvija se nakon ove pilot godine, on može mapirati prijetnje slobodnom izražavanju, ali i pokazati gdje moramo usredotočiti napore kako bismo osigurali da akademici, umjetnici, pisci, novinari, aktivisti i civilno društvo ne pate u tišini”, navode iz Index on Censorship.

Pilot projekat dolazi u vrijeme sve veće prijetnje slobodnom izražavanju širom svijeta, dodaju oni. Autoritarna moć je konsolidovana u zemljama kao što su Bjelorusija, Iran, Saudijska Arabija i Burma/Mjanmar, pri čemu su opozicioni lideri, novinari, demonstranti, prosvjetni radnici, umjetnici i aktivisti bili meta cenzure, hapšenja, pritvora, pa čak i prijetnji nasiljem.

Navode da su sukobi i njihove posljedice u Siriji, Iraku, Afganistanu i Južnom Sudanu, ozbiljno ometali razvoj i održavanje živog građanskog prostora, dok se sloboda izražavanja u uspostavljenim demokratijama, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države, suočila s prijetnjama bez presedana.

Podsjećaju da je Komitet za zaštitu novinara 2021. godine zabilježio 45 smrtnih slučajeva novinara/ki, dok su 302 novinara/ke zatvorena do 31. decembra iste godine. Broj zatvorenih novinara/ki bio je najveći zabilježeni broj. Online tehnologija je redefinisala način na koji ljudi ostvaruju svoje pravo na slobodno izražavanje.

Da bi se mapiralo slobodno izražavanje,  uključena je i digitalna sloboda kako bi se identifikovale prepreke izražavanju koje mogu konsolidirati državnu kontrolu i ograničiti kritički govor.

“Bilo da se radi o društvenim mrežama za povezivanje s drugima ili o online arhivama za podršku nezavisnom istraživanju ili izvještavanju gdje država kontroliše sav pristup informacijama od javnog interesa, mogućnost pristupa online alatima oblikuje širi krajolik slobodnog izražavanja. Međutim, ista tehnologija koja može osnažiti slobodno izražavanje može se koristiti i za ciljanje onih koji govore van okvira. Alati za nadzor, uključujući i one koje su razvile privatne kompanije, obično se koriste protiv aktivista i novinara u autoritarnim i demokratskim zemljama kako bi se zaobišlo šifriranje i nadgledala komunikacija”, dodaje se u objašnjenju pojekta Index Index.

Akademici, istraživači i nastavnici, kao i novinari i medijski radnici, kako navode, su izrazita prijetnja autoritarnim režimima jer promovišu slobodnu razmjenu ideja i informacija, istovremeno pružajući javnosti neophodne informacije na osnovu kojih može učestvovati u građanskom društvu. To je suprotno mnogim zemljama koje nastoje da ograniče i kontrolišu sve informacije dostupne javnosti.

Kao rezultat toga, mnogi akademici i novinari suočavaju se sa značajnim preprekama da bi mogli nastaviti svoj važan posao. To uključuje prijetnje fizičkim nasiljem, organizirane kampanje klevetanja, pozive na diskreditaciju pojedinaca i pravne prijetnje koje imaju za cilj izolaciju i odlaganje pisanja i istraživanja proizvedenih u javnom interesu. Ono što

Index Index pokazuje kompleksan krajolik slobodnog izražavanja u kojem prijetnje mogu doći sa brojnih različitih i izazovnih mjesta, ugrožavajući sposobnost grupa i pojedinaca da progovore, izazovu moć i ostvare svoje temeljne slobode.

media.ba