Najveći broj napada na novinare na Zapadnom Balkanu je u istražnoj fazi
BH novinari upozorili na postojanje ‘nedodirljivih napadača’ čije se nasilje godinama toleriše.
foto: Pixabay
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti za zločine nad novinarima koji se obilježava 2. novembra, medijske organizacije na Zapadnom Balkanu i Evropi upozorile su da se veliki broj napada na novinare nalazi u istražnoj fazi.
Udruženje BH novinari i Linija za pomoć novinarima su putem saopštenja istakli da je od 1. januara 2022. do 31. oktobra 2024. pravosudnim institucijama u Bosni i Hercegovini (BiH) prijavljeno 49 slučajeva prijetnji i ugrožavanja sigurnosti novinara, od čega je samo pet slučajeva okončano osuđujućim presudama protiv napadača.
Četiri prijave su, kako se navodi, odbačene kao neosnovane, a u pet slučajeva su podignute optužnice i čeka se ishod sudskog postupka.
“Iako ove godine u BiH bilježimo blagi porast efikasnosti istraga i procesuiranja krivičnih djela prema novinarima/kama, Upravni odbor BH novinara smatra kako policija, tužilaštva i sudovi trebaju pojačati napore u brzini istraga i više uvažavati EU standarde pravne i institucionalne zaštite slobode izražavanja i sigurnosti medijskih profesionalaca/ki”, poručili su iz BH novinara.
BH novinari i Linija za pomoć novinarima pozvali su policijske strukture i pravosudne institucije da sa mnogo više posvećenosti i efikasnosti pristupaju istragama fizičkih napada, prijetnji smrću, govora mržnje i drugih krivičnih djela počinjenim nad novinarima i medijima u BiH.
Iz ovog udruženja ukazali su na propuste pravosuđa u provođenju istraga i procesuiranju napada i prijetnji nad novinarima iza kojih stoje visoki državni zvaničnici, predsjednici političkih partija i javni službenici.
“Iako u bazi podataka FMHL ima desetine takvih slučajeva, još nijedan visokopozcionirani političar u BiH nije obuhvaćen istragom, a kamoli kažnjen zbog napada na novinare/ke i medijske slobode! Takva praksa je neprihvatljiva i ukazuje na postojanje ‘nedodirljivih napadača na novinare’ čije se nasilje godinama toleriše po inerciji ili iz straha od moći i uticaja koje takve osobe imaju u bh.institucijama i društvu”, istakli su.
Mreža SafeJournalists koja evidentira slučajeve napada nad novinarima u zemljama Zapadnog Balkana je također upozorila da se najveći broj slučajeva napada na novinare i novinarke u tim zemljama nalazi u istražnoj fazi.
Podsjetili su da je u 2022. godini, SafeJournalists mreža zabilježila 187 slučajeva povreda prava i ugrožavanja bezbjednosti novinara i novinarki, od čega je 107 prijavljeno nadležnim tužilaštvima i policiji. Tužilaštva su odbacila 20 slučajeva, a 21 slučaj je riješen pred sudom.
U 2023. SafeJournalists mreža je zabilježila 235 slučajeva, od kojih je 115 prijavljeno nadležnim tužilaštvima i policiji. Od toga je, kako navode, 11 slučajeva odbačeno, a u sudskom postupku riješeno je 26.
Do 31. oktobra 2024. godine, u bazi SafeJournalists mreže zabilježeno je 211 slučajeva, od čega je 89 prijavljenih policiji i tužilaštvima. Iz SafeJournalistsa ističu da je od njih 89 sedam slučajeva odbačeno, a dva su riješena.
“Najveći broj slučajeva iz sve tri godine i dalje se nalaze u istražnoj fazi. Nažalost, u većini slučajeva, počinioci krivičnih djela prema novinarima i novinarkama ostaju nepoznati i nalaze se u evidenciji nepoznatih izvršilaca do pojavljivanja novih dokaza ili zastarevanja krivičnog gonjenja”, poručili su.
Evropska federacija novinara (EFJ) ukazala je nekažnjivost zločina nad novinarima, prisjećajući se ubijenih novinara u Evropi. EFJ ističe da još uvijek nije postignuta pravda za ubistva novinara: Daphne Caruana Galizia sa Malte, Giorgosa Karaivaza iz Grčke, Jana Kuciaka iz Slovačke, Slavka Ćuruvije iz Srbije, Martina O’Hagana iz Sjeverne Irske i Hranta Dinka iz Turske.
Prema evidenciji Platforme Vijeća Evrope za bezbjednost novinara EFJ navodi da su zabilježena 32 slučaja nekažnjivosti za ubistva 51 novinara i medijskog radnika u 16 evropskih zemalja: Armenija, Azerbejdžan, Kipar, Grčka, Kosovo, Malta, Crna Gora, Severna Makedonija, Poljska, Rusija, Srbija, Slovačka, Španija, Turska, Ukrajina i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Kosovo je, kako ističe EFJ, zemlja sa najviše nekažnjenih slučajeva za zločine nad novinarima u Evropi.
“Borba protiv nekažnjivosti je ključna za vladavinu prava, ali i ključna za jačanje zaštite medijskih profesionalaca. Privođenje pravdi odgovornih za zločine je ključni element u sprečavanju budućih ubistava i napada”, istakli su iz EFJ.
Predsjednica EJF Maja Sever je, između ostalog, rekla da nedostatak političke volje produžava nekažnjivost, dok je generalni sekretar EFJ Ricardo Gutiérrez dodao da ubistvu novinara često prethode prijetnje smrću, klevetanje ili fizički napadi zbog čega su istrage važne od samog početka.
EFJ je pozvala nadležne vlasti da riješe slučajeve koji su još uvijek neriješeni, neki čak i decenijama.
Izvor: BH novinari, SafeJournalists, EFJ