Evropska komisija o BiH: Novinarstvo i dalje nesigurna profesija, nastavljeni politički pritisci na novinare
U BiH se nastavili politički pritisci, zastrašivanje i uznemiravanje novinara.
foto: Pixabay / Ilustracija
Nije bilo napretka u garantovanju slobode izražavanja i medija te zaštite novinara, što je ključni prioritet 12 Mišljenja Evropske komisije, navodi se u izvještaju Evropske komisije za 2024. godinu koji je objavljen jučer.
Kako je navedeno, nastavili su se politički pritisci, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, bez odgovarajućeg institucionalnog praćenja. Novinarstvo je i dalje nesigurna profesija, s niskim platama i slabom sigurnošću posla. Radnička prava se jedva poštuju, sindikalna organizovanost je niska, a za medijske radnike nema granskih kolektivnih ugovora. Posljedično, mnogi novinari primaju platu znatno nižu od prosjeka, a rade i prekovremeno. Za novinarke je situacija još gora.
Politički uticaj na javne emitere, piše u izvještaju, i dalje traje, a njihova finansijska održivost je sve više ugrožena.
Državni javni servis Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) ne funkcioniše adekvatno i još je u ozbiljnoj opasnosti od gašenja zbog višegodišnjeg uskraćivanja stabilnog finansiranja i dugotrajnih sudskih sporova na entitetskim sudovima oko dugovanja entitetskih javnih emitera. U izvještaju piše i da nije imenovan direktor ili upravni odbor FTV-a od 2013. Dodaje se da RTRS širi ruske dezinformacije, uključujući rusku agresiju na Ukrajinu i o putu Bosne i Hercegovine u EU. Naglašeno je i da je kompanija za telekomunikacije M-tel iz Banje Luke nastavila prenositi signal kanala RT, uprkos tome što se BiH pridružila sankcijama EU koje zabranjuju emitovanje ovih ruskih državnih medija.
Evropska komisija ističe i da su se nastavili politički pritisci, zastrašivanja i prijetnje novinarima, uključujući stalne verbalne napade i nacionalističku retoriku, čime se stvara neprijateljsko okruženje za slobodu medija. Političari na visokom nivou nastavili su s javnim napadima i omalovažavajućim primjedbama protiv novinara, analitičara i medijskih radnika, posebno žena. Vlasti su, kako je navedeno, nastavile umanjivati to pitanje, bez javnih izjava o tim pitanjima, a institucionalno praćenje je slabo.
Navedeno je i da se ne prikupljaju službeni podaci u cijeloj zemlji o prijetnjama i napadima na novinare i medijske radnike, kao i da bi te statistike trebale biti razvrstane po spolu.
Navedeni su i podaci Udruženja BH novinari koje je u 2023. godini primilo 84 prijave, a Ombudsman sedam i da se odnose na kršenja prava novinara. Od vlasti se, naglašeno je iz Evropske komisije, očekuje brzo djelovanje i da pokažu nultu toleranciju prema prijetnjama ili napadima na medije, uključujući osiguravanje policijske istrage i sudskog gonjenja koje vode do pravosnažnih presuda.
Takođe, kako je navedeno, krivične kazne za klevetu u entitetu Republika Srpska i dalje ozbiljno utiču na slobodu izražavanja i medija. Spomenuta je i zakonska inicijativa Kantona Sarajevo o sankcijama za “lažne vijesti” online, te je naglašeno da bi, ukoliko bude usvojena, mogla biti zloupotrijebljena za ograničavanje slobode medija. Naglašeno je da takve norme moraju u potpunosti poštovati standarde slobode izražavanja.
Evropska komisija u izvještaju navodi da preporuke Komisije iz prošle godine nisu provedene i da ostaju na snazi. Naglašeno je da bi u narednoj godini Bosna i Hercegovina posebno trebala da osigura zaštitu novinara i sistemsko institucionalno praćenje prijetnji i nasilja nad njima, kao i da osigura finansijsku održivost i političku nezavisnost javnih emitera te da uskladi entitetsko zakonodavstvo sa državnim Zakonom o javnom RTV sistemu. Takođe, BiH treba da donese zakone o transparentnosti vlasništva nad medijima i kriterijima za javno oglašavanje i da osigura da se kleveta dekriminalizuje u cijeloj zemlji.
Evropska komisija ističe i da je BiH u ranoj fazi priprema za digitalnu transformaciju i medije te da nije postignut napredak. Zakonodavstvo i strateški okvir nisu uspostavljeni i usklađeni s pravnom stečevinom EU. Podsjeća se da se u junu 2024. BiH pridružila Programu Digital Europe a da sporazum tek treba ratifikovati parlament.
I u ovom slučaju je navedeno da preporuke Komisije iz prošle godine nisu provedene i da ostaju na snazi.
Između ostalog, BiH treba da usvoji zakon o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima u skladu s pravnom stečevinom EU.
Evropska komisija u izvještaju ističe i da se internetske platforme koriste za širenje govora mržnje i dezinformacija jer, kako je navedeno, samoregulacija internetskih medija ima ograničen učinak.
Izvještaj je dostupan na ovom linku.
Izvor: Izvještaj Evropske komisije